TEKSTOVI IZ BOTANIKE

FAMILIJE BILJAKA

1. FAMILIJA ASTERACEAE: Familija glavočika (Asteraceae, Compositae) predstavlja najobimniju familiju klase dikotiledonih skrivenosemenica, a ujedno i jedina familija reda Asterales. Obuhvata preko 1500 rodova sa više od 23000 vrsta rasprostranjenih širom sveta. Predstavnici ove familije najčešće naseljavaju umerene oblasti i planinske regione tropa, a nalaze se na otvorenim i često suvljim staništima. Na prostoru Srbije i Crne Gore nalazi se više od 80 rodova sa preko 400 vrsta. Najstariji fosilni ostaci poznati su od oligocena. Pogledajte ceo tekst...

2. FAMILIJA FABACEAE: Familija mahunarki, bobova ili leptirnjača (Fabaceae, Leguminosae, Papilionaceae) je jedna od najbrojnijih familija dikotiledonih skrivenosemenica i obuhvata oko 730 rodova sa oko 19500 vrsta. Familija je rasprostranjena širom sveta, odnosno kosmopolitska je. Narodni naziv mahunarke ova familija je dobila po karakterističnom plodu nazvanom mahuna, a naziv leptirnjače zbog karakterističnog izgleda cveta koji podseća na leptira sa zatvorenim krilima. U ovu familiju biljaka spadaju mnoge ekonomski značajne biljke, kao i one iz oblasti hortikulture. Značajan broj predstavnika su medonosne i lekovite biljke. Neke su otrovne. Pogledajte ceo tekst...

3. FAMILIJA LARDIZABALACEAE: Prema AGP sistemima iz 1998. i 2003. godine, kao i većini klasičnih klasifikacionih shema, ova familija se svrstava u red Ranunculales. U okviru ove familije se nalaze predstavnici sa lijanskim habitusom, a manji broj vrsta je sa žbunolikim habitusom. Listovi su spiralno raspoređeni. Po građi su perasto složeni i bez zalistaka. Mezoderm sadrži kalcijumove oksalatne kristale. Ovi kristali su obično pojedinačno prizmatični. Pogledajte ceo tekst...

4. FAMILIJA POACEAE: Jedna od najobimnijih i najznačajnijih familija biljaka je svakako familija trava (Poaceae, Greminaceae). Obuhvata oko osam hiljada predstavnika koji se najčešće grupišu u 3 do 11 podfamilija. Familija trava je kosmopolitski rasprostranjena, odnosno njeni predstavnici naseljavaju kopnene ekosisteme svih kontinenata. Naseljavaju raznovrsna staništa, od pustinja do močvara i sve do najvećih nadmorskih visina gde uspeva zeljasta vegetacija. Najveći broj predstavnika ove familije nastanjuje tropske predele, ali masovno razviće postižu uglavnom u umerenoj zoni. Biocenozu livada, stepa i prerija uglavnom čine predstavnici ove grupe monokotiledonih skrivenosemenica. Pogledajte ceo tekst...

5. FAMILIJA LILIACEAE: Ova familija predstavlja veliku grupu monokotiledonih skrivenosemenica koja obuhvata oko 2800 vrsta grupisanih u oko 170 rodova. Prema starim klasifikacionim sistemima u okviru ove familije se nalazio mnogo veći broj vrsta koje su u kasnijim sistemima izdvojene u veći broj zasebnih familija. U APG II klasifikacionom sistemu koji je objavila velika grupa botaničara 2003. godine ponovo se prihvatilo najstarije shvatanje familije. Međutim, zbog toga što najveći broj savremenih botaničara ipak smatra da se radi o većem broju zasebnih familija, ovde će biti razmatrane karakteristike familije Liliaceae u užem smislu. Pogledajte ceo tekst...

6. FAMILIJA CYPERACEAE: Familija oštrica (Cyperaceae) jedna od najobimnijih familija monokotiledonih skrivenosemenica koja obuhvata oko 4350 vrsta obuhvaćenih u 98 rodova. Predstavnici ove familije su široko rasprostranjeni, a naročito u umerenim i hladnim regionima. Familija Cyperaceae obuhvata uglavnom višegodišnje, a u manjoj meri i jednogodišnje biljke koje se karakterišu kratkim ili dugim rizoidima koji se simpodijalno granaju. Svi predstavnici su zeljaste, busenaste biljke izuzev vrste roda Microdracoides koje su drvenaste. Pogledajte ceo tekst...

7. FAMILIJA LAMIACEAE: Familija usnatica (Lamiaceae, Labiatae) obuhvata, prema različitim autorima, između 6900 i 7200 vrsta koje su grupisane u 233 do 263 roda. Predstavnici ove familije su kosmopolitskog rasprostranjenja, ali najveći broj vrsta naseljava Mediteransku oblast i centralnu Aziju. U familiju usnatica se nalaze uglavnom zeljaste jednogodišnje ili višegodišnje biljke, nešto ređe polužbunovi i žbunovi, a retko niske drvenaste vrste. Žlezde na epidermisu su najčešće dobro razvijene i sadrže etarska ulja (mešavinu terpenoidnih jedinjenja) ili ugljene hidrate. Pogledajte ceo tekst...

8. FAMILIJA SOLANACEAE: Familija pomoćnica (Solanaceae) obuhvata između 90 i 100 rodova u okviru kojih se nalazi oko 2700 vrsta. Predstavnici ove familije su rasprostranjeni u tropskim, suptropskim i umerenim regionima Evrope, Azije i Amerike. Centar njihovog rasprostranjenja se nalazi u centralnoj i južnoj Americi. Predstavnici familije Solanaceae su najčešće jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke, a izuzetno retko su žbunaste i drvenaste vrste. Manji broj vrsta pripada kategoriji lijana. Za ove biljke je karakteristično simpodijalno grananje. Poznati su predstavnici iz kategorije spifita, a ponekada na stabljikama poseduju trnove. Pogledajte ceo tekst...

9. FAMILIJA RANCULACEAE: Familija ljutića (Ranunculaceae) obuhvata oko 2450 vrsta koje su grupisane u 62 roda. Latinski naziv familije potiče od deminutiva latinske reči rana što znači žaba (deminutiv je ranuncula što znači žabica) zbog amfibijskog načina života mnogih vrsta iz ove familije. Kosmopolitski je rasprostranjena, ali većina predstavnika naseljava umerene i severne predele severne Zemljine hemisfere. Na Balkanskom poluostrvu su zabeležene 22 endemične vrste iz ove familije. To su uglavnom kopnene biljke, mada ima i manji broj vodenih predstavnika. Veliki broj vrsta familije Ranunculaceae sadrže toksična jedinjenja koja štetno deluju na domaće životinje, te su nepoželjne na livadama i pašnjacima. Pogledajte ceo tekst...

10. FAMILIJA BRASSICACEAE: Familija krstašica ili kupusnjača (Brassicaceae, Cruciferae) je obimna grupa biljaka u koju spada oko 3700 vrsta grupisanih u oko 330 rodova. Familija ima kosmopolitsko rasprostranjenje, ali se najveći broj vrsta nalazi na severnoj Zemljinoj hemisferi, i to u hladnom, odnosno borealnom i umerenom pojasu. Krstašice naseljavaju najraznovrsnija staništa, a u planinskim pojasevima dopiru i do gornje granice prostiranja vegetacije. U okviru familije krstsašica se nalaze pretežno jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, mada manji broj vrsta spada u kategoriju polužbunova. Stablo može biti razgranato ili nerazgranato. Pogledajte ceo tekst...

11. FAMILIJA PAPAVERACEAE: Familija makova (Papaveraceae) je relativno mala grupa skrivenosemenica koja obuhvata oko 230 grupisanih u 23 roda. Naziv familije potiče od latinske reči za mak - papaver. Familija makova je opšteprihvaćena u literaturi i relativno jasno definisana. U starijoj literaturi svrstavana je u red Papaverales sa familijama Hypecoaceae i Fumariaceae. Kosmopolitskog je rasprostranjenja, ali se najveći broj vrsta nalazi u umerenoj zoni severne hemisfere, ali veliki broj predstavnika se nalazi i u suptropskim oblastima. Na teritoriji Srbije raste sedam vrsta iz četiri roda. Većina predstavnika familije Papaveraceae spadaju u kategoriju zeljastih, jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka. Pogledajte ceo tekst...

12. FAMILIJA URTICACEAE: Familija kopriva (Urticaceae) je grupa skrivenosemenica koja obuhvata oko 900 vrsta klasifikovanih u oko 40 rodova. Kosmopolitskog je rasprostranjenja, mada su vrste ove familije najbrojnije u tropskim i suptropskim predelima Zemljine lopte. Na teritoriji Srbije do danas je zabeleženo šest vrsta iz dva roda. Poznata je i jedna endemična vrsta za Balkansko poluostrvo. U familiju kopriva spadaju i predstavnici iz kategorija ruderalnih i korovskih biljaka. Pojedine vrste se od davnina koriste u narodnoj medicini zbog izuzetnih lekovitih i imunoloških karakteristika. U ovu familiju spada i ramija (Boehmeria nivea) koja je cenjena tekstilna biljka iz suptropskih i tropskih područja Azije. Pogledajte ceo tekst...

13. FAMILIJA GERANIACEAE: Familija iglica (Geraniaceae) je grupa skrivenosemenica koja obuhvata oko 800 vrsta raspoređenih, prema različitim klasifikacijama, u 7 do 11 rodova. Ove biljke su rasprostranjene na svim kontinentima izuzev Antarktika. Međutim najveći broj vrsta je rasprostranjen u umerenoj zoni severne Zemljine hemisfere, mada su poznati predstavnici ove familije i u tropskim oblastima. Tako, rod Pelargonium je najzastupljeniji u Južnoj Africi. Nisu retko sretane ni na staništima koja se nalaze na nadmorskoj visini preko 2000 metara. Ekonomski značaj familije iglica je mali. Neke vrste iz roda Pelargonium se gaje zbog njihovog aromatičnog ulja koje se koristi u proizvodnji parfema. Pojedini predstavnici iz drugih rodova se kultivišu zbog dekorativnih svojstava, dok se pojedine vrste koriste u medicini. Pogledajte ceo tekst...

14. FAMILIJA ACORACEAE: Familija šaševa (Acoraceae) je mala familija koja obuhvata samo jedan rod - Acorus sa šest vrsta od kojih je najpoznatija Acorus calamus. U okviru ove familije se sreću neke od evolutivno najprimitivnijih monokotiledonih skrivenosemenica. Ovaj rod je prvi izdvojio u zasebnu familiju ruski botaničar Martinov 1820. godine. Međutim, u kasnijim klasifikacionim sistemima skrivenosemenica ovaj rod su svi botaničari svrstavali u familiju Araceae. Tek krajem dvadesetog veka su pojedini autori ponovo uspostavili validan status ove familije na osnovu molekularnobioloških analiza. Pogledajte ceo tekst...

15. Karakteristike familije Araceae, BioNet škola, 2009.

16. Karakteristike familije Alismataceae, BioNet škola, 2009.

17. Karakteristike familije Tofieldiaceae, BioNet škola, 2009.

18. Karakteristike familije Butomaceae, BioNet škola, 2009.

19. Karakteristike familije Hydrocharitaceae, BioNet škola, 2009.

20. Karakteristike familije Potamogetonaceae, BioNet škola, 2009.

PODFAMILIJE BILJAKA

1. Karakteristike podfamilije Cercidae, BioNet škola, 2008.

2. Karakteristike podfamilije Caesalpinioideae, BioNet škola, 2008.

3. Karakteristike podfamilije Mimosoideae, BioNet škola, 2008.

4. Karakteristike podfamilije Faboideae, BioNet škola, 2008.

VRSTE BILJAKA

1. Karakteristike vrste alpski žednjak, BioNet škola, 2008.

2. Karakteristike vrste narandžasti krin, BioNet škola, 2008.

3. Karakteristike vrste kaćun, BioNet škola, 2008.

4. Karakteristike vrste barski kaćun, BioNet škola, 2008.

5. Karakteristike vrste vučji jezik, BioNet škola, 2008.

6. Karakteristike vrste vitka pjeskarica, BioNet škola, 2008.

7. Karakteristike vrste dinarski rožac, BioNet škola, 2008.

8. Karakteristike vrste velebitska degenija, BioNet škola, 2008.