TEKSTOVI IZ BOTANIKE

U ovoj sekciji prezentacije su prikazana online predavanja i tekstovi koji imaju za temu botaničke pojmove. Do danas je Stefan na sajtu BioNet škole objavio oko 40 tekstova vezanih za ovu biološku nauku, kao i 4 online predavanja na svom YouTube kanalu.

Podcarstvo biljaka (Plantae) obuhvata primarno fotoautotrofne, kopnene, sesilne organizme rasprostranjene po celoj Zemlji. Razmnožavaju se polno - smenom generacija i bespolno - vegetativnim putem. Telo većine predstavnika je diferencirano u vegetativne organe: koren, stablo i listove, a kod skrivenosemenica razvijaju se i organi za polno razmnožavanje: cvet, plod i seme. Biljke...

Prašnici predstavljaju cvetne organe koji nose mikrosporangije u kojima se obrazuje polen. Polen se još označava i kao cvetni prah. Prašnici su u najvećem broju slučajeva izgrađeni od prašničkog konca (filamenta) i prašnice (antera). Prašnice se sastoje od dve poluantere koje su međusobno razdvojene sterilnim tkivom (konektivom). Svaka poluantera je izgrađena najčešće od dve polenove kesice u kojima se obrazuje polen i takvi prašnici se označavaju kao diecki. Kod nekih biljaka dolazi do uzdužne deobe prašnica koje u tom slučaju nose po jednu poluanteru, pa se takvi prašnici označavaju kao monecki. Biološka nauka koja se bavi proučavanjem polenovih zrna i spora se naziva palinologija. Polen...

Do danas je opisano oko 280 000 vrsta. Međutim, broj recentnih biljnih vrsta ne treba shvatiti kao definitivan, iz razloga što se naročito u još nedovoljno istraženim oblastima tropa i suptropa neprekidno otkrivaju nove vrste. U početku su se u carstvo biljaka klasifikovali svi poznati, a nepokretni organizmi. Kasnije, sa otkrićem mikroorganizama, u biljke su svrstani još virusi, bakterije i mikroskopske alge. Zbog toga što se među ovim organizmima nalaze i primarno heterotrofni organizmi, fotoautotrofnost se nije više mogla koristiti kao ključna karakteristika biljaka. Sem virusa i bakterija sve ostale grupe se karakterišu prisustvom vakuole i ćelijskog zida. Danas se pod biljkama podrazumevaju primarno fotoautotrofni, višećelijski organizmi sa specifičnim tipom vegetativnih ćelija i prisustvom tkiva. Klasifikacija biljaka...

Monokotiledone biljke ili monokotile (Liliopsida) predstavlja jednu od dve grupe razdela skrivenosemenica. Ova velika grupa biljaka obuhvata oko 59 000 vrsta koje su klasifikovane u oko 3000 rodova. Ova grupa skrivenosemenica je veoma važna jer obuhvata biljke koje dominiraju velikim delovima Zemlje i koje su ekonomski veoma važne. U okviru ove klase skrivenosemenica se nalaze uglavnom zeljaste vrste. Karakterišu se prisustvom samo jednog kotiledona na klici. On često ima funkciju apsorpcije organskih materija iz endosperma semena. Glavni koren najčešće vrlo rano izumire i zamenjuju ga adventivni koreni. Zbog toga ove biljke imaju žiličast tip korenovog sistema. Liliopsida...

Klasa Magnoliopsida predstavlja veliku grupu razdela skrivenosemenica koja obuhvata oko 200 000 vrsta. Ova klasa skrivenosemenica obuhvata drvenaste i zeljaste biljke koje imaju klicu sa dva kotiledona, a retko se sreću izuzeci koji imaju jedan kotiledon. Glavni koren koji nastaje iz korenka klice najčešće ostaje dugo u životu i razvija se obično u osovinski korenov sistem. Provodni snopići su na poprečnom preseku stabla raspoređeni u jednom krugu. Pomoću kambijuma stablo drvenastih biljaka može sekundarno da deblja. Listovi su obično naizmenično raspoređeni, a ređe su naspramni. Većinom imaju mrežastu nervaturu i često su prisutni zalisci. Magnoliopsida...

Predstavnici reda Caryophyllales obuhvataju najčešće višegodišnje zeljaste biljke i polužbunove, dok je manji broj vrsta iz kategorije žbunova ili manjih drveća. Listovi su im celi. Poseduju prave sudove, a članovi sudova su sa prostom perforacijom. U sastav stoma najčešće ulaze dve ili tri ćelije pomoćnice, dok kod manjeg broja vrsta u građu stoma ulaze četiri ćelije pomoćnice ili potpuno odsustvuju. Cvetovi su obično dvopolni, a ređe jednopolni, dok krunica najčešće izostaje. Polenova zrna većine predstavnika su troćelijska. Caryophyllales...

Predstavnici reda Poales su filogenetski izvedeni od predstavnika reda Liliales. Pošto se sve vrste reda Liliales oprašuju entomofilno, može se pratiti u okviru reda Poales niz postepenih prelaza od entomofilnog ka anemofilnom tipu oprašivanja. U vezi sa prelaskom na anemofiliju usledila je duboka promena u morfologiji cveta i cvasti. Tako se već kod najprimitivnijih predstavnika reda primećuju cvetovi slični tipičnom cvetu familije Poaceae. U cvetovima je došlo do redukcije perijanta i andreceuma. Najvažnija osobina je izrazito razvijanje endosperma. Poales...

Familija mahunarki (Fabaceae) je jedna od najbrojnijih u okviru dikotiledonih skrivenosemenica. Obuhvata oko 19.500 vrsta koje su rasprostranjene širom sveta. Dve najtipičnije karakteristike ove grupe biljaka su mahuna i leptirasti cvetovi. U familiju su uključene mnoge ekonomski značajne biljke. Među ovim vrstama nalazi se veliki broj lekovitih, kao i otrovnih predstavnika. Mahunarke...


Cercideae je subfamilija (potporodica) u sklopu familije mahunarki koja ima kosmopolitsku rasprostranjenost. U okviru ove subfamilije se nalaze predstavnici drvolikog i lijanskog habitusa. Korenski sistem ovih biljaka nikada ne stupa u simbiozu sa azotofiksirajućim bakterijama. Listovi su prosti. Cercideae...

Familija glavočika (Asteraceae, Compositae) predstavlja najobimniju familiju klase dikotiledonih skrivenosemenica, a ujedno i jedina familija reda Asterales. Obuhvata preko 1500 rodova sa više od 23000 vrsta rasprostranjenih širom sveta. Predstavnici ove familije najčešće naseljavaju umerene oblasti i planinske regione tropa, a nalaze se na otvorenim i često suvljim staništima. Na prostoru Srbije i Crne Gore nalazi se više od 80 rodova sa preko 400 vrsta. Najstariji fosilni ostaci poznati su od oligocena. Glavočike...

U okviru reda Zingiberales se uočavaju dve filogenetske linije koje imaju dosta morfoloških razlika, pa se u starijim klasifikacionim sistemima nisu dovodile u bliske srodničke odnose. Međutim, novija molekularnobiološka i genetička istraživanja su pokazala da su ova dva filogenetska pravca srodna. Red obuhvata zeljaste biljke koje naseljavaju suvozemne ekosisteme ili su stanovnici slatkih voda i mora. Stabljika predstavnika podreda Commelinineae podseća na stabljiku trava. Stabljika je na čvorovima zadebljala, a listovi su sa rukavcima. Predstavnici podreda Zingiberinae su često vrlo krupne biljke, sa rizomom različitog oblika. Zingiberales...

Familija kozlaca (Araceae) je grupa monokotiledonih biljaka koja se svrstava u red Alismatales. Obuhvata 106 rodova u koje je klasifikovano oko 4000 vrsta. Pojedini predstavnici ove familije se gaje kao ukrasne biljke zahvaljujući zanimljivim cvetovima i velikim listovima. Pojedine vrste koriste domoroci iz tropskih regiona u svojoj ishrani. Takođe, pojedine biljke ove familije se koriste i u medicini. Familija Araceae je široko rasprostranjena. Najveći broj predstavnika naseljava tropske i suptropske oblasti, dok je u umerenoj zoni poznat samo mali broj vrsta. Araceae...

Familija vodenih bokvica (Alismataceae) je grupa monokotiledonih skrivenosemenica koja je klasifikovana u red Alismatales. Predstavnici ove familije imaju široko rasprostranjenje. Najveći broj vrsta naseljava predele severne Zemljine hemisfere, dok manji broj vrsta naseljava tropske i umerene predele. Biljke ove familije obično naseljavaju bare, a nešto ređe sporotekuće reke ili donje tokove velikih reka. Alismataceae...

Familija Zosteraceae je mala grupa monokotiledonih skrivenosemenica (Liliopsida) čiji je status potvrđen od većine botaničara i koja se kalsifikuje u red Alismatales. To su veoma interesantne biljke sa biološke tačke gledišta koje su prilagođene životu u slanoj vodi mora i okeana. Zbog svojih dugih linearnih listova i slabo uočljivih cvetova i plodova, lako se mogu identifikovati kao alge. Zbog ovih specifičnosti često se nazivaju “vodene trave". Zosteraceae...

Familija oštrica (Cyperaceae) jedna od najobimnijih familija monokotiledonih skrivenosemenica koja obuhvata oko 4350 vrsta obuhvaćenih u 98 rodova. Predstavnici ove familije su široko rasprostranjeni, a naročito u umerenim i hladnim regionima. Familija Cyperaceae obuhvata uglavnom višegodišnje, a u manjoj meri i jednogodišnje biljke koje se karakterišu kratkim ili dugim rizoidima koji se simpodijalno granaju. Svi predstavnici su zeljaste, busenaste biljke izuzev vrste roda Microdracoides koje su drvenaste. Cyperaceae...

Prema AGP sistemima iz 1998. i 2003. godine, kao i većini klasičnih klasifikacionih shema, familija Lardizabiaceae se svrstava u red Ranunculales. U okviru ove familije se nalaze predstavnici sa lijanskim habitusom, a manji broj vrsta je sa žbunolikim habitusom. Listovi su spiralno raspoređeni. Po građi su perasto složeni i bez zalistaka. Mezoderm sadrži kalcijumove oksalatne kristale. Ovi kristali su obično pojedinačno prizmatični. Lardizabiaceae...

Caesalpinioideae je podfamilija u sklopu familije mahunarki. U okviru ove podfamilije se nalaze predstavnici žbunolikog i drvenolikog, ređe zeljastog habitusa. Biljke ove grupe mahunarki su često sa ektotrofnom mikorizom, a azotofiksacija se dešava u nekim vrstama. Caesalpinioideae...


Jedna od najobimnijih i najznačajnijih familija biljaka je svakako familija trava (Poaceae, Greminaceae). Obuhvata oko osam hiljada predstavnika koji se najčešće grupišu u 3 do 11 podfamilija. Familija trava je kosmopolitski rasprostranjena, odnosno njeni predstavnici naseljavaju kopnene ekosisteme svih kontinenata. Naseljavaju raznovrsna staništa, od pustinja do močvara i sve do najvećih nadmorskih visina gde uspeva zeljasta vegetacija. Najveći broj predstavnika ove familije nastanjuje tropske predele, ali masovno razviće postižu uglavnom u umerenoj zoni. Biocenozu livada, stepa i prerija uglavnom čine predstavnici ove grupe monokotiledonih skrivenosemenica. Poaceae...

Familija Liliaceae predstavlja veliku grupu monokotiledonih skrivenosemenica koja obuhvata oko 2800 vrsta grupisanih u oko 170 rodova. Prema starim klasifikacionim sistemima u okviru ove familije se nalazio mnogo veći broj vrsta koje su u kasnijim sistemima izdvojene u veći broj zasebnih familija. U APG II klasifikacionom sistemu koji je objavila velika grupa botaničara 2003. godine ponovo se prihvatilo najstarije shvatanje familije. Međutim, zbog toga što najveći broj savremenih botaničara ipak smatra da se radi o većem broju zasebnih familija, ovde će biti razmatrane karakteristike familije Liliaceae u užem smislu. Liliaceae...

Familija usnatica (Lamiaceae, Labiatae) obuhvata, prema različitim autorima, između 6900 i 7200 vrsta koje su grupisane u 233 do 263 roda. Predstavnici ove familije su kosmopolitskog rasprostranjenja, ali najveći broj vrsta naseljava Mediteransku oblast i centralnu Aziju. U familiju usnatica se nalaze uglavnom zeljaste jednogodišnje ili višegodišnje biljke, nešto ređe polužbunovi i žbunovi, a retko niske drvenaste vrste. Žlezde na epidermisu su najčešće dobro razvijene i sadrže etarska ulja (mešavinu terpenoidnih jedinjenja) ili ugljene hidrate. Lamiaceae...

Familija Tofieldiaceae je mala grupa monokotiledonih skrivenosemenica. Ovu familiju je prvi opisao Tahtadžjan 1995. godine. Danas je prihvaćena od malog broja botaničara. Prema APG I sistemu iz 1998. godine ova familija je svrstana u red Alismatales, a i prema APG II sistemu iz 2003. godine status joj je ostao nepromenjen. Prema nekim klasifikacijama familija Tofieldiaceae se izdvaja u samostalan red pod nazivom Tofieldiales. Tofieldiaceae...

Familija Butomaceae je grupa monokotiledonih skrivenosemenica koja se klasifikuje u red Alismatales. Obuhvata samo jedan rod Butomus sa jednom vrstom B. umbellatus. Ova vrsta se često uzgaja kao ukrasna biljka. U nekim delovima Rusije se rizomi ove biljke koriste u ishrani. Ova grupa monokotila je priznata od većine sistematičara kao zasebna familija. Vrsta Butomus umbellatus je rasprostranjena u severnoj umerenoj zoni. Naime, ova biljka je prvobitno naseljavala područje Evrope i Azije, ali je u novije vreme čovek preneo i u Severnu Ameriku kao ukrasnu biljku. Butomaceae...

Familija Hydrocharitaceae je grupa monokotiledonih skrivenosemenica klasifikovana u red Alismatales. To su slatkovodne, brakčate submerzne ili marinske biljke. Obično plutaju na vodi, a pojedine se razvijaju ispod površine vode. U ovu familiju spadaju zeljaste jednogodišnje ili višegodišnje biljke. Široko su rasprostranjene. Naseljavaju centralne delove Severne Amerike, severne i istočne predele Južne Amerike, Evropu, Centralnu i Jugoistočnu Aziju, kao i delove severne Australnije. Pored toga nalaze se i u Indijskom okeanu, kao i u delovima Tihog okeana. Hydrocharitaceae...

Familija Potamogetonaceae je grupa monokotiledonih skrivenosemenica (Liliopsida) koja se klasifikuje u red Alismatales. Ova familija je priznata od strane većine botaničara, ali je njena definicija problematična. U okviru ove grupe se nalaze biljke koje naseljavaju slatkovodne, brakčate i slane vode. Naseljavaju uglavnom vantropske oblasti Evrope, Azije, Severne Afrike i Grenlanda. Predstavnici tropskih predela su tokom cele godine u vegetacionom periodu, dok vrste hladnijih staništa, gde je voda često zaleđena preko hladnijih delova godine, preživljavaju ove periode u obliku rizoma na dnu vodenih basena. Potamogetonaceae...

Faboideae je podfamilija u slopu familije mahunarki. U okviru ove podfamilije pretežno srećemo jednogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke, ređe žbunove, a sasvim retko drveće. Takođe, ova grupa obuhvata i veliki broj zeljastih i drvenastih lijanskih predstavnika. Korenov sistem je sa kvržičastim bakterijalnim zadebljanjima. Faboideae...


Familija pomoćnica (Solanaceae) obuhvata između 90 i 100 rodova u okviru kojih se nalazi oko 2700 vrsta. Predstavnici ove familije su rasprostranjeni u tropskim, suptropskim i umerenim regionima Evrope, Azije i Amerike. Centar njihovog rasprostranjenja se nalazi u centralnoj i južnoj Americi. Predstavnici familije Solanaceae su najčešće jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke, a izuzetno retko su žbunaste i drvenaste vrste. Manji broj vrsta pripada kategoriji lijana. Za ove biljke je karakteristično simpodijalno grananje. Poznati su predstavnici iz kategorije spifita, a ponekada na stabljikama poseduju trnove. Solanaceae...

Familija ljutića (Ranunculaceae) obuhvata oko 2450 vrsta koje su grupisane u 62 roda. Latinski naziv familije potiče od deminutiva latinske reči rana što znači žaba (deminutiv jeranuncula što znači žabica) zbog amfibijskog načina života mnogih vrsta iz ove familije. Kosmopolitski je rasprostranjena, ali većina predstavnika naseljava umerene i severne predele severne Zemljine hemisfere. Na Balkanskom poluostrvu su zabeležene 22 endemične vrste iz ove familije. To su uglavnom kopnene biljke, mada ima i manji broj vodenih predstavnika. Veliki broj vrsta familije Ranunculaceae sadrže toksična jedinjenja koja štetno deluju na domaće životinje, te su nepoželjne na livadama i pašnjacima. Ranunculaceae...

Familija krstašica ili kupusnjača (Brassicaceae, Cruciferae) je obimna grupa biljaka u koju spada oko 3700 vrsta grupisanih u oko 330 rodova. Familija ima kosmopolitsko rasprostranjenje, ali se najveći broj vrsta nalazi na severnoj Zemljinoj hemisferi, i to u hladnom, odnosno borealnom i umerenom pojasu. Krstašice naseljavaju najraznovrsnija staništa, a u planinskim pojasevima dopiru i do gornje granice prostiranja vegetacije. U okviru familije krstsašica se nalaze pretežno jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, mada manji broj vrsta spada u kategoriju polužbunova. Stablo može biti razgranato ili nerazgranato. Krstašice...

Mimosoideae je podfamilija u sklopu familije mahunarki. Predstavnici ove podfamilije su najčešće drvenaste i žbunolike biljke, a retko poludrvenaste ili zeljaste. U narodu su biljke podfamilije Mimosoideae poznate kao mimoze. Mimosoideae...


Familija makova (Papaveraceae) je relativno mala grupa skrivenosemenica koja obuhvata oko 230 grupisanih u 23 roda. Naziv familije potiče od latinske reči za mak - papaver. Familija makova je opšteprihvaćena u literaturi i relativno jasno definisana. U starijoj literaturi svrstavana je u red Papaverales sa familijama Hypecoaceae i Fumariaceae. Kosmopolitskog je rasprostranjenja, ali se najveći broj vrsta nalazi u umerenoj zoni severne hemisfere, ali veliki broj predstavnika se nalazi i u suptropskim oblastima. Na teritoriji Srbije raste sedam vrsta iz četiri roda. Većina predstavnika familije Papaveraceae spadaju u kategoriju zeljastih, jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka. Papaveraceae...

Familija kopriva (Urticaceae) je grupa skrivenosemenica koja obuhvata oko 900 vrsta klasifikovanih u oko 40 rodova. Kosmopolitskog je rasprostranjenja, mada su vrste ove familije najbrojnije u tropskim i suptropskim predelima Zemljine lopte. Na teritoriji Srbije do danas je zabeleženo šest vrsta iz dva roda. Poznata je i jedna endemična vrsta za Balkansko poluostrvo. U familiju kopriva spadaju i predstavnici iz kategorija ruderalnih i korovskih biljaka. Pojedine vrste se od davnina koriste u narodnoj medicini zbog izuzetnih lekovitih i imunoloških karakteristika. U ovu familiju spada i ramija (Boehmeria nivea) koja je cenjena tekstilna biljka iz suptropskih i tropskih područja Azije. Urticaceae...

Familija iglica (Geraniaceae) je grupa skrivenosemenica koja obuhvata oko 800 vrsta raspoređenih, prema različitim klasifikacijama, u 7 do 11 rodova. Ove biljke su rasprostranjene na svim kontinentima izuzev Antarktika. Međutim najveći broj vrsta je rasprostranjen u umerenoj zoni severne Zemljine hemisfere, mada su poznati predstavnici ove familije i u tropskim oblastima. Tako, rod Pelargonium je najzastupljeniji u Južnoj Africi. Nisu retko sretane ni na staništima koja se nalaze na nadmorskoj visini preko 2000 metara. Ekonomski značaj familije iglica je mali. Neke vrste iz roda Pelargonium se gaje zbog njihovog aromatičnog ulja koje se koristi u proizvodnji parfema. Pojedini predstavnici iz drugih rodova se kultivišu zbog dekorativnih svojstava, dok se pojedine vrste koriste u medicini. Geraniaceae...

Familija šaševa (Acoraceae) je mala familija koja obuhvata samo jedan rod - Acorus sa šest vrsta od kojih je najpoznatija Acorus calamus. U okviru ove familije se sreću neke od evolutivno najprimitivnijih monokotiledonih skrivenosemenica. Ovaj rod je prvi izdvojio u zasebnu familiju ruski botaničar Martinov 1820. godine. Međutim, u kasnijim klasifikacionim sistemima skrivenosemenica ovaj rod su svi botaničari svrstavali u familiju Araceae. Tek krajem dvadesetog veka su pojedini autori ponovo uspostavili validan status ove familije na osnovu molekularnobioloških analiza. Acoraceae...